A sample text widget

Etiam pulvinar consectetur dolor sed malesuada. Ut convallis euismod dolor nec pretium. Nunc ut tristique massa.

Nam sodales mi vitae dolor ullamcorper et vulputate enim accumsan. Morbi orci magna, tincidunt vitae molestie nec, molestie at mi. Nulla nulla lorem, suscipit in posuere in, interdum non magna.

O nama

Historija društva

Iz vremena pionirskih dana razvoja planinarstva u Bosni i Hercegovini, mislimo tu na period između dva svjetska rata, preostao je tek mali broj cak i kopija dokumenata, originala je još i manje. Tome nije razlog što tadašnje planinarske organizacije nisu imale razvijen smisao za dokumentiranje, upravo suprotno. Stari planinarski arhivi po pravilu skončavali su, zahvaljujući ljudskom neznanju i nemaru, ponekad i namjerno, na skladištima papirnih otpadaka ili nekim zaboravljenim depoima. Veliki dio toga nestao je i u plamenu tokom II svjetskog rata. Izuzetni i rijetki primjerci originalnih dokumenata kao i razbacani članci i oglasi sa stranica već zaboravljenih listova i časopisa, poneka stara fotografija iz starih albuma i nesigurna sjećanja suvremenika danas nam svjedoče o jednoj generaciji zaljubljenika u planinarstvo koja je iza sebe ostavila 38 planinarskih objekata (Bosna i Hercegovina je u ondašnjoj Kraljevini Jugoslaviji po broju planinarskih objekata bila na drugom mjestu, iza Slovenije), prve alpinističke smjeri, zimske uspone, začetke onoga što danas nazivamo turnim skijanjem, planinarske karte i vodiče koji su i danas upotrebljivi.

Stoga, precizan datum stvaranja planinarske organizacije u Fojnici još uvijek se ne može utvrditi jer ne postoji niti jedan zvanični dokument. Ono što se zna jeste da je prva planinarska organizacija u Fojnici stvorena u okviru tadašnjeg Društva planinara u Bosni i Hercegovini (DPBiH), koje je utemeljeno u Sarajevu 1921. godine. Društvo planinara u Bosni i Hercegovini daleko je najsnažnija planinarska organizacija iz tog perioda. Za samo 19 godina postojanja (DPBiH spojilo se u listopadu/oktobru 1940. godine sa Hrvatskim planinarskim društvom iz Zagreba) ovo društvo izgradilo je čak 20 planinarskih objekata u cijeloj Bosni i Hercegovini. Iz sačuvanih izvještaja iz sredine 30-tih godina prošloga stoljeća doznajemo da je Društva planinara u Bosni i Hercegovini osim centrale u Sarajevu imalo svoje podružnice u još osam gradova Bosne i Hercegovine – Banja Luci, Usori, Bugojnu, Tuzli, Travniku, Zavidovićima, Rogatici i Fojnici. Za razliku od ustaljene prakse drugih planinarskih organizacija, DPBiH svojim podružnicama nije davalo imena po matičnoj planini, nego po gradu u kojem se sjedište nalazilo. Zakon i društvena pravila u to vrijeme nalagali su da je uvjet za osnivanje podružnice najmanje 20 članova. Podružnica u Fojnici posljednja je utemeljena, i to u periodu između 1932. i 1934. godine. Ovo možemo implicitno zaključiti iz studije dr Josipa Flegera „Prilozi za povijest planinarstva u Bosni i Hercegovini II – Društvo planinara u Bosni i Hercegovini“ (objavljeno u časopisu „Hrvatski planinar“ broj 2 iz 1941. godine). U pomenutoj studiji, govoreći o aktivnostima podružnica u 1935. godini, na stranici 48 se kaže „Osim živahnog nastojanja podružnice Travnik ističe se i Banja Luka, koja oživljuje svoje djelovanje, dok podružnice u Bugojnu i Fojnici posve zašutiše. Najmlađa podružnica u Rogatici otvara ne Semeć-pl. 7.VIII 1935. godine svoju kuću za koju je izdano 20.000 din.“

Već 1928. godine uprava društva uočila je potencijal planinskog prostora Bitovnje, Pogorelice, Zeca i Vranice za razvoj planinarstva pa 1929. godine na lokalitetu Ščavnja na planini Bitovnji podiglo je planinarsku kuću sa 15 ležajeva. Godine 1932. u Suhom dolu na Pogorelici sagradilo je svoju planinarsku kuću (na istom mjestu gdje je današnji dom PD „Pogorelica“ Kiseljak) i otvorilo je 15.8.2932. godine. Na svečanom otvorenju javno je obznanjena namjera društva da sljedeći planinarski objekat sagradi na Prokoškom jezeru, na planini Vranici. Svoje objekte DPBiH gradilo je vodeći se logikom koja je proizlazila iz jasne strategije razvoja planinarstva. Namjera da se rad podružnice Fojnica što prije oživi svakako je doprinijela da se u realizaciju gradnje uđe što prije, za što je posebno zaslužan Lavoslav Steiner, ekonom društva i povjerenik za gradnju i održavanje objekata. Gradnja planinarske kuće na Prokoškom jezeru započela je 1935. godine i okončana je u ljeto 1937. godine. Gradnja kuće koštala je 52.000 dinara. Kuća je bila kapaciteta 28 ležajeva. Otvorenje je upriličeno u nedjelju 5.9.1937. godine. Čin svečanog otvaranja kuće na Prokoškom jezeru okupio je ne smao planinare, nego i brojne i važne uzvanike. Tako je načelnik Općine Fojnica gosp. Buljina zahvalio se DPBiH na uloženom naporu i izrazio nadu da će otvaranje kuće dodatno ojačati turizam u Fojnici.
Nakon spajanja DPBiH i HPD-a kuća na Prokoškom jezeru postaje vlasništvom HPD-a. Nedugo potom, već u svibnj/maju 1941. godine je opljačkana i devastirana.

1952. godine – obnovljena kuća na Prokoškom jezeru

1969. godine članovi društva pomagali 10 dana u realizaciji snimanja emisije u to vrijeme popularnog TV serijala Karavan o planini Vranici

1980. godine formirana skijaška sekcija, angažirana dva instruktora.

5.2.1981. godine održana izborna skupština društva. Prema izvještajima, kuću na Prokoškom jezeru posjetilo 2000 (?) gostiju. Nabavljen ski-lift od 1300 m.

1983. izgorio dom na Prokoškom jezeru.